“Disidenti” postojećih akademija koje su vezane za Bošnjake i Bosnu (BANU i ANU BiH), ali i mnogi drugi znanstvenici i doktori nauka smatraju da Bošnjaci trebaju i mogu napraviti jednu “autentičnu” akademiju koja bi bila iznad dnevne politike i ličnih interesa. Predvodnik i vjerovatno ključna osoba u procesu formiranja buduće akademije je prof. dr. Suad Kurtćehajić iz Sarajeva.
Prof. Kurtćehajić je, inače, osim angažmana na sarajevskom Univerzitetu, veoma aktivan u mnogim ‘akademsko-društvenim poslovima’ od kojih su neki vezani i za vitalne nacionalne interese Bošnjaka (naprimjer, preuređenje Ustava BiH itd.). Kurtćehajić je do nedavno bio član Zukorlićeve tzv. BANU (Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti). Napustio ju je iz istih razloga, kako se nezvanično govori, kao i drugi bivši profesori članovi ove akademije, kao naprimjer: prof. dr. Ejup Ganić, prof. dr. Asim Kurjak i dr. Svi su oni izrazili nezadovoljstvo “privatizacijom” akademije i njeno skretanje neželjenim pravcem.
Inače, BANU je osnovana 2011. u Novom Pazaru, ali joj je sjedište u Sarajevu.
Najblaža primjedba Bošnjačkoj akademiji nauka i umjetnosti je da se previše vezuje samo uz ime Muamera Zukorlića, pa su je već mnogi prozvali “Zukorlićeva akademija”.
Upravo ovu akademiju Asim Kurjak je napustio u martu prošle godine, nakon smrti akademika Muhameda Filipovića. Akademik Kurjak je napustio BANU rekavši da su tu instituciju nakon smrti Muhameda Filipovića “preuzeli polu-anonimusi”, te da polovina članova BANU-a nije objavila nijedan međunarodno priznati rad. Posebno je akademik Kurjak ukazivao i na netransparentnost u radu BANU-a s finansijama o kojima niko nije podnosio izvještaj. Prema svemu sudeći, od BANU-a se iz istih razloga distancirao i akademik Kurtćehajić, iako to još nije objavio.
Dakle, došlo je vrijeme za bosansku akademiju, kažu inicijatori tog projekta.
——————————
Erkin Daca
Discussion about this post