Dardania Press
Subota, 5 Jula, 2025
  • SQSQ
  • Naslovnica
  • Kosovo
  • Sandžak
  • Albanija
  • Balkan
Nema rezultata
Pogledaj sve rezultate
Dardania Press
  • Naslovnica
  • Kosovo
  • Sandžak
  • Albanija
  • Balkan
Nema rezultata
Pogledaj sve rezultate
Dardania Press
Nema rezultata
Pogledaj sve rezultate
Home Stajališta

ASIMILACIJE ALBANACA NA  ZAPADNOM BALKANU KROZ  PISANE TRAGOVE

Suština stvari, kroz historiju, na Balkanu po mnogima je sledeća – ne postoji ništa mimo, izvan i iznad geografskog i prolaznog prostora istoka  i zapada. Sve ovo ostalo – Drzave  plemena , hriscani muslimani,  i istorija – to su nekada kao sredstva služila, za destabilizaciju i rekompoziciju prostora, prema onima koji su zivjeli vjekovima  na ovim prostorima.

13 Avgusta, 2023
in Stajališta
20 0
0
ASIMILACIJE ALBANACA NA  ZAPADNOM BALKANU KROZ  PISANE TRAGOVE
23
SHARES
285
VIEWS
Share on FacebookShare on Twitter

O asimilaciji Albanaca u Bosnjake koja se  desila u Sandzaku, nije ništa drugo, niti novo, nego nešto, sto se dešavalo  i prije vše vjekova o cemu postoje pisani tragovi,  navedimo samo neke izvore.

Vjerovatno je životni prostor Albanaca u ranom Srednjem vijeku bio širi od današnjeg, Građa u Dubrovačkom arhivu ukazuje da su izvjesne grupe Albanaca postojale u Zeti, Humu (danasnja Hercegovina), dakle na širem prostoru u dijaspori vremenom asimilovanih od brojnijeg slovenskog življa.(Prema Konstantinu Jirečeku, Istorija Srba, I, 1952., Beograd, str. 85-6;,).

Kao i  prema istraživanjima Bogumila Hrabaka koji je konsultovao brojna dokumenta u Dubrovačkom arhivu, ali o ovom istorijskom detalju, svoja zapažanja saopštio autoru u Vojnoistorijskom arhivu, marta 1967

S druge strane Cvijić ukazuje i na posrbljavanje ovih albanskih struja kada su postale slabije, na Pešteru, u Crnoj Gori itd.  J. Cvijić, Balkansko poluostrvo, str. 198-199. poznato je da su Arbanasi potomci starih Ilira, donekle poromanjeni za vrijeme rimske vladavine, zatim izmiješani sa Slavenima, osobito tijekom Srednjega Vijeka.

  1. Suflaj između ostalog kaže: “Godine. 1278. spominju se arbanaški čete na riječici Cemvi ili (arb.) cemi, pritoku Morače. (M. Šuflaj, Povijest sjevernih Arbanasa, s. 227).

Rajko Veselinović (Istorija srpskog naroda, Četvrta knjiga, tom I, Srbi u XVIII veku, Beograd 1986, strana 160), 1739. godine je 300 katoličkih porodica iz Klimenata otišlo sa Kosova u zbijeg. Većina se odselila u Nikince i u Hrtkovce, u današnjoj Vojvodini, ali su se neki naselili ispod planine Rudnik u Šumadiji, a među njima i Karađorđev đed.

Mlečani u XVII i u XVIII vijeku današnje Crnogorsko primorje nazivali su „Mletačka Albanija,   Jovan stefanov(ić) baljević Prvi crnogorac doktor filozofije Goran Sekulović   MATICA, jesen/zima 2012. www. maticacrnogorska.me

Savo Lekic,  u “Istorija  najstariji pomeni   Crmnickih naselja”   , Nekoliko bratstava  u Crmnici vodi porijeklo od Vasojevica, Hota , Miridita,  Klimenata i drugih plemena.  Str 196.

hrtkovci

www. maticacrnogorska.me   MATICA, zima 2010.

O Albancima kao pastirima u Dalmaciji i u skupinama Vlaha albanskog porijekla u Hercegovini i Srbiji vidi Gusic, “Wer sind die Morlaken?”, str. 456; Jirecek, “Die Romanen in denStädten Dalmatiens”, prvi dio, str. 41-43;  M. Filipovic, “Struktura i organizacija katuna”, str. 50-58.27 Njihovi su potomci mozda prezivjeli kao islamizirani sezonski nomadi i pastiri, tradicionalno poznati pod nazivom balije,(danas nepopularan naziv za Bosance) u zabacenijim krajevima Bosne: vidi Balagija, Les Musulmans yougoslaves, str. 82-83; Kulisic, “Razmatranja o porijeklu Muslimana”, str. 153.

U Hercegovinu su također dolazili ili su njome prolazili stočari iz Albanije, Makedonije, pa čak I Grčke (Epira i Tesalije), koje uz južnu Srbiju i Crnu Goru predstavljaju glavne stočarske oblasti.Znatan broj bosanskohercegovačkih pravoslavnih i katoličkih vlaških rodova na ovim prostorima ima grčko i albansko porijeklo. U takve, naprimjer, spadaju Sopoti. Prije dolaska u Hercegovinu stanište im se nalazilo u okolici Nikšića. Njihovi potomci su današnji Šuputi (iskvareni oblik od Sopot). Žurovići (kojih ima oko Trebinja), došli su iz Žura kod Prizrena, gdje se spominju 1330.godine.  B. Hrabak, Naseljavanje bosansko – hercegovačkih vlaha u Dalmatinsku Zagoru XIV i XV veku, u zborniku: “Migracije i Bosna iHercegovina”, p. 80.

Ima Rodova Kuča, Ljuhari, Ibalji, Taori, Šurlani, Satare, Mučibabe, Bencuni itd., vode porijeklo od albanskih vlaha. Neki od njih su došli u Bosnu ispred Turaka a drugi s njima, odnosno krajem 15. i u 16. stoljeću.  Na svom putu su u više navrata mijenjali vjeru, što je inače bilo česta pojava kod vlaškog stanovništva, V. Skarić, o.c, p. 221, 231- 234.

Žepa – (BiH) Porijeklo stanvništva Objavio Mirsad Rogatica 21.02.2011. Za razliku od prethodnih, doseljeni rodovi iz “Arnautluka“ (bivšeg Novopazarskog sandžaka) predstavljaju dosta izrazitu grupu medju žepskim Muslimanima. Naseljavanje u Žepu, koliko se može zaključiti iz kazivanja, bilo je djelimično u etapama, a neki rodovi su izravno doselili iz Sandžaka. Danas na području Žepe ima 13 rodova, koji su svi doselili iz “Arnautluka” (svi kažu: “Mi smo iz Arnautluka”).

 

Kod Zadra i broje 1.000 duša, sastavljeni od 27 obitelji koje su prvo pribjegle u Boku a odatle 1726 do Zadra. Treća kolonija od 300 duša nalazi se u selu Peroj kraj Pule. Deset albanskih obitelji prema mletačkom dokumentu iz g. 1657 sa 77 duša pod vodstvom Mika Drajkovića otišlo je u Istru, a zadržali su pravoslavlje do danas. Georga von Gyurkovicsa “Albanien, Schilderungen von Land und Leuten, Wien 1881”, 160 str.

Prolazeći kroz grad Novi (Herceg Novi) opisuje grad i njegovu okolinu. Većina stanovnika su Arnautski, Bosanski i Hrvatski junaci, koji nose tijesnu odjeću poput Alžiraca i šetaju golih cjevanica. Svi oni, malo i veliko, nose puške i barataju oružjem. Za pojasom nose noževe, sablje i bijele čorde. Na glavu, oko crvenog fesa, stavljaju zavijače, (čalme, turbane) a na leđima nose ogrtače od raznobojnih čoha. (Evlija Celebi, Putopis, preveo Hazim Sabanovic,”Sarajevo-Publishing”,1996,stranice 434. i 435.)

U Ceklinu(C.G.) stoji predanje, (Andrija Jovicevic) da gornjaci koji broje preko 600 domova, vode porijeklo od nekog Leke koji je bio iz Klimenta i koji se najprije doselio u  Piperima pa se tu oženio nekom udovicom. Pored Andrija Jovićevića o ovome su pisali i Mihailo Strugar u plemenskoj istoriji “Slike iz prošlosti Ceklina”, Andrija Jovićević u “Riječkoj nahiji”, Luka Pejović u “Kritičkom pregledu” (osvrt na “Slike iz prošlosti Ceklina”), Pavle Rovinski u djelu “Crna Gora u prošlosti i sadašnjosti”, kao i drugi pisci.

Jovicević je jos opisao i porijeklo još nekih Crnogodskih bratstva (Andrija Jiovicevic Malesija str,68) koja se svojataju sa klimentima.  Kaluđerovici u zeti  vode porijeklo iz klimenata i  dijele se na Balijaše, Rakoviće. Majatoviće, i Boljeviće, Peračići u Godinjama Mrkovićima i Paštrovicima su Klimente, Dabovići, Perovići i Popovići iz Selca u Crmnici su iz Klimenata.

Savremeni  www- izvori vezani  za prostiranje kelmenda

  1. Aleksandar Jelačić Buzinski- r o d j e l a č i ć a ( Gens Jellachichianorum – u svom istrazivanju o porijeklu svojega r o d a,  Kaze, moram sa prvim dijelom započeti. !) poziva se u jednom svom članku na tradiciju u plemenu Klimenti u sj. Albaniji i to da je svojedobno Klimentinski rodonačelnik rođen u Hercegovini, Ovi Jelačići  vuku porijeklo od trebinjskog kralja Bijelog Pavla, Latinski, (Bella Pavlimira) Albanski, (Palabardhi), Kod Bjelopavlića bratstvo Jelušići u kojem živi predaja da su se zvali Jelačići. Slučaj, međutim, hoće da se u dokumentima i to s datumom od 2. veljače 1388. spominje zajedno sa vojvodom Vladkom i Stanoje Jelacsics, obojica kao bosanski poslanici koji su u Klisu posjetili kapetana Paližnu. Godine 1390-te, 2. lipnja, u Sutjesci Tvrtko, kralj bosanski, određuje granice teritorija grada Splita”.  1.http://www.croatianhistory.net/etf/jellacic.htm.
  2. Višnja Klimentić prezimena u Hrvatskoj – Datum: 25.12.2011.,Klimenti (Klimenta) malisorsko katoličko pleme,(sjeverna Albanija). Klimenti su izuzetno brojni, do sada mi je poznato 269 prezimena u Hrvatskoj, poteklih od plemena Klimenti, među njima su i prezimena Klimenta i Klimentić
  3. Na web stranici porijeklo Crnogorskih prezimena Piše Razvojem (Fis) plemena Klimendi (Klimene) u sadašnje Kelmendi (sjeverna Albanija). Njihova bratstva bilježena su kao: Klimen, Kljimen, Kljimendi, Kljimenda, Klimenćanin, ima ih kod Tuzi, Bara, Ulcinja, Rijeke Crnojevića, Zeti, Paštrovićima, Podgorici, u Boki Kotorskoj, Grblju, u području Bijelo Polje, u području Novog Pazara, Gusinja, Rožaja, selima Srema (Mirkovcima, Jarku i Hrtkovcima), Kovilj (Bačka), Guzi (Velipolje), Skadru, Draču i Tirani (Albanija), u okolina Peći kao: Rugova, Djakovice i Prizrena.

 Moze se zakljuciti da su Albanci pored Vlaha najvise asimilirani narod  balkana

Razgovor o ovom članaku

  • Aktualno
  • Komentari
  • Najnoviji
SALKO ŠKRIJELJ – RATNIK  KOJI JE 1941. SPRIJEČIO  SANDŽAČKU SREBRENICU

SALKO ŠKRIJELJ – RATNIK KOJI JE 1941. SPRIJEČIO SANDŽAČKU SREBRENICU

24 Marta, 2021
Gjenocidi serbo-malazez në krahinën e Bihorit në natën e Bozhiqit të 43-tës, sipas dokumenteve të arkivave shqiptare (I)

ZAPADNI SANDŽAK JE 1943. STRADAO GORE I BROJNIJE OD MNOGO POZNATIJE SREBRENICE 1995.

23 Marta, 2021
Bibić oborio još jedan državni rekord

Bibić oborio još jedan državni rekord

0
Bugajski: Vučić želi da dovrši što je Milošević započeo!

Bugajski: Vučić želi da dovrši što je Milošević započeo!

0
Doliće jedan vijek „mirotvoraca“

Doliće jedan vijek „mirotvoraca“

0
Obraćanje Selme Kučević u Skupštini Srbije (VIDEO)

Obraćanje Selme Kučević u Skupštini Srbije (VIDEO)

0
Meteh kod (Plava) 1998, vise od 3000 hiljade kosovskih izbjeglica

Meteh kod (Plava) 1998, vise od 3000 hiljade kosovskih izbjeglica

5 Jula, 2025
Pas 40 vitesh ndarje: Faruk Berisha takohet me nënën në një përqafim që preku gjithë Sanxhakun (video)

Nakon 40 godina razdvojenosti: Faruk Beriša pronašao majku u zagrljaju koji je dirnuo cijeli Sandžak

25 Juna, 2025
Akademik Šerbo Rastoder tokom promocije jedne od svojih knjiga o historiji Bošnjaka i Albanaca. Foto: Stav.ba (preuzeto u edukativne i informativne svrhe)

Šerbo Rastoder: Masakr u Baru i neizgovorena istina o Albancima i Bošnjacima

22 Juna, 2025
Akademik prof. dr. Šerbo Rastoder

Šerbo Rastoder za Stav: Činjenice i istinu o sandžačkim Bošnjacima učiniti vidljivim

21 Juna, 2025
  • Naslovnica
  • Kosovo
  • Sandžak
  • Albanija
  • Balkan
info@dardaniapress.net

© 2020 Dardania Press - Powered by AA.

Nema rezultata
Pogledaj sve rezultate
  • Naslovnica
  • Kosovo
  • Sandžak
  • Albanija
  • Balkan

© 2020 Dardania Press - Powered by AA.

Welcome Back!

Login to your account below

Forgotten Password?

Create New Account!

Fill the forms below to register

All fields are required. Log In

Retrieve your password

Please enter your username or email address to reset your password.

Log In