dardaniapree,net
Kad god se u Sandžak govori o saradnji sa Kosovo, historijskim vezama sa Albancima ili regionalnom povezivanju naroda, u javnosti se često pojavljuje izraz „Albanizacija“.
Ta riječ se rijetko koristi kao ozbiljan naučni termin. Mnogo češće služi kao politička etiketa, kojom se pokušava izazvati strah, sumnja i podjela među građanima.
Protiv koga se koristi?
Najčešće protiv političkih aktera i grupa koje zagovaraju: saradnju Sandžaka sa Kosovom i regionom, jačanje prava Bošnjaka, otvoreniju politiku prema susjedima, kulturne i ekonomske veze među narodima Balkana.U tom kontekstu često je spominjan i Sulejman Ugljanin, kao političar koji je godinama insistirao na regionalnoj saradnji i političkim pravima Bošnjaka.
Šta se krije iza tog izraza?
U stvarnosti, „Albanizacija“ najčešće znači: normalnu komunikaciju među narodima, historijske veze Sandžak i Kosovo, zajedničke ekonomske interese, kulturnu bliskost, političko partnerstvo manjinskih zajednica. Dakle, mnogo češće je riječ o propagandnom narativu nego o stvarnom procesu.
Zašto se koristi?
Zato što je identitet i dalje snažno političko pitanje. Umjesto razgovora o ekonomiji, zapošljavanju, odlasku mladih i razvoju regije, javnosti se nude teme straha i podjela. Na taj način lakše je skrenuti pažnju sa stvarnih problema građana.
Zaključak
Kad neko traži prava – optuže ga.
Kad traži saradnju – napadnu ga.
Kad se približi Albancima – kažu „Albanizacija“.
Problem nije u saradnji naroda, već u onima koji se boje povezivanja i ravnopravnosti. Sandžak danas treba razvoj, stabilnost, nova radna mjesta i regionalnu saradnju – a ne stare političke etikete iz prošlosti.
Discussion about this post