Najava vršioca dužnosti premijera Albin Kurti o započinjanju postepene integracije paralelnih obrazovnih i zdravstvenih institucija Srbije u institucionalni sistem Kosova predstavlja jedan od najsloženijih političko-institucionalnih poteza Vlade Kosova u posljednjem periodu.
S jedne strane, ova inicijativa proizlazi iz nastojanja kosovskih vlasti da uspostave punu institucionalnu suverenost na cijeloj teritoriji zemlje. Paralelni sistemi, finansirani iz Beograda, godinama funkcionišu izvan pravnog okvira Kosova, što predstavlja trajni izazov za vladavinu prava i jedinstven institucionalni poredak.
S druge strane, zdravstvo i obrazovanje nisu samo administrativna pitanja, već i duboko osjetljive društvene oblasti, posebno za srpsku zajednicu na Kosovu. Upravo zbog toga insistiranje Vlade Kosova na koordinaciji s Evropskom unijom i na uzimanju u obzir zabrinutosti ne-većinske srpske zajednice ima za cilj ublažavanje potencijalnih tenzija i izbjegavanje naglih poteza.
Reakcije iz Beograda, koje ovu inicijativu ocjenjuju kao jednostranu i eskalatornu, ukazuju da politički konsenzus između dvije strane u ovom trenutku nije realan. U tom kontekstu, proces integracije se nameće više kao unutrašnji institucionalni projekat Kosova, nego kao rezultat dijaloga sa Srbijom.
Analitičari upozoravaju da bi ovakav pristup mogao imati dvostruki efekat: dugoročno jačanje državnih institucija Kosova, ali i kratkoročno pogoršanje odnosa s međunarodnim partnerima, ukoliko se procijeni da potezi nisu dovoljno usklađeni s političkom realnošću na terenu.
Ključno pitanje ostaje da li će ovaj proces biti vođen postepeno, transparentno i uz međunarodnu podršku, ili će postati nova tačka političkih konfrontacija – kako unutar Kosova, tako i u odnosima s Evropskom unijom i širim međunarodnim faktorom.
Discussion about this post