Arben Huseinivić. na svom profilu u faceboku, posdeča na najteže dane svojih dunarodnika:
Malo mjesto Meteh, tri kilometra od Plava, sa hiljadama ljudi bez krova nad glavom, tako postaje jos jedno potencijalno popriste humanitarne katastrofe, cemu sluti i jako nevrijeme i kisa koja danima ne prestaje da lije. Situacija u ovom mjestu poprima dramaticne razmjere, pogotovo sto sve vise izbjeglica trazi ljekarsku pomoc. Bjezeci od ratnih strahota, kolone su uglavnom pristigle poslije visednevnog putovanja po planinskim vrletima i prevojima. Veliki je broj iznurenih, izmrcvarenih, ne samo od hodanja, vec i od gladi i ze|i. Najugrozenijim, prva pomoc se ukazuje u improvizovanoj ambulanti seoske osnovne skole. Za ostale nema krova nad glavom.
Doktor Salih Balidemaj kaze da su za medicinski prihvat ovih ljudi angazovane tri ljekarske ekipe koje dan noc ukazuju pomoc .
Problema je mnogo. Dosta je majki dojilja koje nemaju hranu za novorodjencad. Slicno je i sa ostalom djecom i starijima koji su previse iznureni i krajnje iscrpljeni. Imali smo i tri teska slucaja i oni su transportovani do beranske bolnice. Dvanaestoro djece je zadrzano u plavskom domu zdravlja. Dvije zene zbog napora koje su imale prerano su se porodile. Vise od 300 ljudi primilo je infuziju ili neku drugu terapiju. Bojimo se da nece biti dovoljno ljekova ako nastave da dolaze ovim tempom – kaze dr Balidemaj.
Svi se oni potom, po ko zna koji put, vracaju u Meteh.
Putovali smo cetiri dana. Potpuno smo iznemogli i ne znam kako smo prezivjeli. Dva dana i dvije noci nismo nista jeli, osim travu koju smo nalazili uz put – prica Ajmon Gas i (42) iz sela Krunsevac kod Peci. Dok lezi na podu osnovne skole, ljekari mu prikljucuju infuziju.
Imer Alijaj (56) iz Decana stigao je u Meteh sa jos 24 clana porodice, od cega dvanaestoro djece. Dva dana su, kaze, bili bez hrane.
Slicna je prica Besima Hodze (30) iz Cmiljana kod Djakovice koji je uspio da se sa suprugom Naimom (20) i jednogodisnjom kcerkom Erganom (1) probije kroz planinske vrleti i domogne crnogorske granice.
Ergana je bolesna i bojim se za nju. Crnogorska policija se korektno ponasa prema nama. Ali, sta ce ljudi. Naredjeno im je da nas zaustave – kaze Besim.
Plavljani su jos jednom pokazali koliko su humani ljudi. Od samog dolaska nevoljnika u Meteh, rastrcali su se na sve strane da pribave sto vise hrane. Vec prve veceri sve prehrambene prodavnice u Plavu prakticno su isprazenjene. Suhomesnati proizvodi i konzerve poslate su u Meteh. Organizovan je neprestani rad privatnih pekara, sir je izbjeglicama dopreman kacama, mlijeko za najmladje u bidonima.
Ovi nesrecni ljudi se zaista nalaze u teskoj situaciji i neophodno je da im se stvore kakvi takvi uslovi da niko od njih ne strada. Zajedno sa predstavnicima Opstine i Vlade, cinimo ono sto je u nasim mogucnostima. Nadamo se ipak, da cemo prevladati ovu situaciju. Ovo je veliko opterecenje za nasu neraz vijenu opstinu i za Crnu Goru. Apelujem na medjunarodne humanitarne organacije da ucine kraj ovoj nesreci – rekao je dr Asim Dizdarevic .
Ministar Ljuis Juncaj, kaze da je medju nevoljnicima u Metehu sreo i mnoga poznata lica, fakultetski obrazovane ljude. Vidio je, dodaje, i najmladje – one koji su se rodili na putu do Plava.
Vec su dvije noci ovi ljudi pod vedrim nebom u Metehu. Mnogo je dana proslo otkada su napustili domove i krenuli u nei zvjesnost. Imamo informaciju i da je troje ljudi umrlo tokom puta. Moraju se za njihovu sudbinu brinuti i angazovati svi relevantni faktori. Rjesenje moramo svi zajedno nac i, a koje je najpovoljnije to je u ovom casu zaista tesko rec i – izjavio je Juncaj.
Razgovor o ovom članaku