Tutin porijeklo naselja, djelomicno (1960 izdanje)

na površi koja se proteže između Bukovice i Godulja
staro naselje… Srbi otisli 1878. g. u Toplicu (Srbija)
danas: Srbi Vukadinovici
Bošnjaci: Dazdarevići (od Begovića iz Rasova u Bihoru – starosjedioci Bihora), Hoti – od albanskih Hota, te Čuljevići, od onih iz Detana, inače Kuči

Godovo

nalazi se u proširenju i na blagim stranama Godulje i Radešice. U njegov sastav ulazi i zaselak KRaljevac
Stari Srbi otišli
Nekada su ovjde živjeli i Bošnjaci France, ali su sa Dazdarevićima zamijenili posjede u Godovu za Rasovo u Bihoru
sada:
Dazdarevići, bili su dizdari Rožaja, ali su ih protjerali Klimente Nokići. Potom su živjeli u Rasovu dok se nisu zamijenili sa Francama
zatim Bošnjaci Džogdanovići (iz Biševa došli – Kuči)
te Palamari, inače ih ima i u Bihoru, a porijeklom Bratonožići
Sve Bosnjaci
te Srbi Veljovići (Rovčani)

Detane

nalazi se na blagim stranama Godulje i Radešice koje se dijeli u tri kraja: Gornju i Donju Mahalu i Cikoševine
danas sve Bošnjaci:
Čuljevići (Kuči), Mecinovići (iz Kolašina), Biševci (iz Biševa – Kuči), Kačari (iz BUkovice), Krčevići (CG), Džudževići (iz Vrbe kod Rožaja), Androvići (iz Rasna) i Dedejići

Lipica i Radusa

Ova dva mala naselja su u dolini Radušice. Lipica je u njenom izvorištu ispod Huma, a Radušica u srednjem toku
Starije naselje
Stari srbi otišli
danas: Klimente – od albanskih Klimenti, Škrijelji – od albanskih Škrijelja iz RUgove, Smailagići – iz Kolašina, Kučevići – iz Kuča, Ćatovići – iz Kolašina, te Derdemezi – iz Mojstira, inače iz Donjeg Kolašina.

Dolovo

Nalazi se s obje strane Nabojske odnosno Dolovske rijeke
Stari Srbi uglavnom iselili do 1878. g. i otišli u Toplicu
danas:
Kuči – Halilovići, Čolovići i Suljići, bilo ih 7 braće i došli iz Gornje Ržanice… 2 braće ostali u Dolovu, a ostali otišli u okolinu NP – Petrova, Janča i Vrbasiće.
zatim Gegići, od Albanskih Kuča iz Zatrijepča kod Podgorice
Preljići, žive u zaseoku Ervenice, rod sa Gegićima
Prekići (Škrijelji), od Škrijelja
Gusinjci, iz Gusinja
Lukači – iz Kolašina (Moračko Trebaljevo)… kažu da su iz Mađarske
Martinovići i Drndari – isto došli iz Kolašina iza 1878. g.
Pepići, od Ljajića iz Rugove (Albanci porijeklom)

U zaseoku Ervenice zive: Lučaki, Martinovići, Drndari i Pepići

Rudnica i Bujkovice

Moguće da naziv sela vodi porijeklo iz doba kada su se u ovom kraju iskorištavale rude
Selo je na stranama potoka u podnožju Gradine i drugih uzvišenja
pravoslavci otišli gotovo svi prije 1878. g.
danas
Srbi: Markovići iz CG
Bošnjaci: Smailagići – iz Smailagića Polja kod Kolašina, Klimente – albanski Klimente iz Lipice, te Hoti – albanski Hoti iz Bujkovića
z Bujkovića su:
Hoti i Koce – oba od plemena Hota

Ostrvica

Selo je oglavito na prisojnoj strani potoka
SRbi Đorđevići, mogli bi biti starosjedioci

Pope

navodno ime dolazi od dva popa Staniše i Stanislava koji su živjeli tu krajem 18. vijeka
Stari Srbi otošli
danas
Srbi: Staševići – iz Kuča
Srbi Zečevići – od Vasojevića
Veljovići – iz Rovaca
Radonjići – iz Kuča
i Vukadinovići – došli iz Raduše
dakle, sve Srbi

Velje Polje

nalazi se u najravnijem dijelu Štavice u podnožju Velepoljskkog brda
starije naselje
starije stanovništvo otišlo 1878. g.
u Toplicu u Srbiju
danas: CG Srbi – Nešovići, Pantelići, Milićevići, Markovići.
Bošnjaci: Murići – iz Grahova kod Rožaja (mislim da su Klimente), Šehovići (iz Vršina), Hoti – iz Kolašina, inače od albanskih Hota, Gusinjci – iz Gusinja, inače od Albanaca.

Kocarnik

nalazi se na blagim stranama između Vidrenjaka i Papulje
Dijeli se na dva kraja udaljenih oko 1.5km
stari Srbi otišli
danas
Srbi: Staševići, Veljovići, Aleksići, Jovanovići, Milutonovići, Markovići, Zečevići, Nestorovići.

Biohane

Ovo je zaseok Popa i nalazi se s obje strane potoka koji utiče u Godulju
Srbi otisli do 1878. g. poslije srpskom zauzimanja Toplice
danas Bošnjaci: Dudići – došli iz Njeguša kod Rožaja, a tamo iz Petnjika,, Ćatovići – došli iz Štitarice kod Kolašina, a Dedejići iz Zakamenja kod Rožaja (Kuči)

Dulebe

nalazi se na prostranom bilu s desne strane rijeke Vidrenjaka
danas
Srbi: Pantelići i Staševići

Lukavica

prostire se na stranama prostranog bila između Vidrenjaka i Pečeonice koje nosi naziv Borovo Brdo
staro selo
Stari Srbi Petlače i Džajevići otišli za Kuršumliju
danas: Srbi Rakovići i Nestorovići (mogli bi biti od albanskih Šalja), zatim Obradovići, Vujadinovći, Ivanovići, Veljovići

Dmitrova

nalazi se iszmeđu brda Kamina i Graca. Resnički potok odvaja ga od Dubova
staro selo, ostatak stare crkve i važne građevine
Stari Srbi otišli do 1878. g.
danas:
Srbi Savići i Vidosavljevići, Vrujčani, Džajevići
Bošnjaci: Kuči – Hadžići i Ademovići, došli iz Bačevca kod Rožaja

DUBOVO

Dobilo ime po dublju, hrastovima, leže na strani koa blago pada prema rijeci Vidrenjaku i potoku Resniku
starije naselje
Stari Srbi otišli
danas: Bošnjaci Koce (Osmanovići, Bajrovići i Smajilovići
a porijeklom od albanskih Hota koji su inače prvo došli u Raždaginju kod Sjenice

Zupa

nalazi se s obje strane Župskog potoka koji dolazi iz Crniškog Vrela i utiče u Vidrenjak
Dobila ime zato što je nekada bilo sjedište okolnog područja
Stari Srbi otišli
danas:
Bošnjaci Hoti (Bulići), došli iz Crniša
te Bećkovići, došli iz Bukovice kod Rožaja

Crnis

Nalazi se na površi koja je ižljijebljena vrtačama i suhim dolinama
Dijeli se na Vučetića i Gegića Crniš
Stari Srbi otišli
danas sve Bošnjaci
Vučetići (Alijići, Odovići i Bulevići) i Gegići (Aličkovići, Bulići, Ramovići i Čaktari=
porijeklom so oba Hoti
navodno došla 4 brata koja su naselila četiri sela (Crniš, Paljevo, Radojevce i Kovače)

Dobrinje

Pominje se još u Srednjem vijeku u spisima kralja Stefana Prvovenčanog
danas: Srbi Markovići od Kukča
i Bošnjaci Murići – potomci turskih aga
tj. bili age, a ilirskog porijekla

Gnjila

Nalazi se s obje strane rijeke Vidrenjaka na stranam koje padaju u malu aluvijalnu ravan pored rijeke
staro naselje, dobilo ime po glini (gnjili)
Srbi: Pantelići i Savići, te Bošnjaci Aljuševići, inače od Klimenti

Crnca

Kao i Malin-Dubrava, nalazi se na uskoj porvši između Godulje, Vučanskog potoka i Ibra
Dijeli se na Donju i Gornju Crnču
stari SRbi otišli
sada Bošnjaci: Košute – iz Klimenata, Šaljići – došli iz Metohije, a majka im iz Rožaja, te Plunci, iz Plunaca kod Rožaja

Mojstir

nalazi se u dolini Mojstirske rijeke koja ga dijeli u dva dijela: na Istočni i Zapadni Mojstir
Desni je srpski, a zapadni je turski
staro naselje
Istočni Mojstir:Srbi: Bojovići, Martinovći, Pantovići, Maraševići, Vranići, Đinovići, Čukići.
kaže da su pristalice Velike Albanije (balisti) tokom 2. svjetskog rata su pobili navodno 23 srba iz Istočnog Mojstira
Zapadni:Čolakovići i Pepići, doseljenici iz Drage, inače od Kuča (Bošnjaci)
Zapadni Mojstir također obuhvata zaseoke Ribnjak i Kelepolje, gdje žive Čolakovići
Mojstir takošer uključuje naselje Batrage između Kraljeva Brda i Markove rupe na lijevoj strani Ibra, te naselje Čulije na desnoj strani Ibra
U Batragama žive Mavrići, inače iz Hercegovine
a u Čulijama Čolakovići, gore navedni

Draga

Pominje se se u Srednjem vijeku
stari sRbi otišli
novo stanovništvo došlo iz CG Brda i iz Klimenata
danas:
Đerleci, potiču od nekog Đeke, navodno Klimente (mada bi mogli biti albanski Kuči)
zatim Martinovići (Pepići) od nekog Martina, također Klimente
od ovih su braća Nedžib i Ferhat Draga koji su se obogatili na račun šuma i preko toga stekli vlast i ugled
zatim Srbi Todići i Bošnjaci Čolakovići, navodno od dvije sestre Tode i Milice
one došle negdje iz CG Brda

Zirce

Nalazi se na prostranom bilu Mađare-Gvozd koje je razvođe između Koljačke rijeke, pritoke Raške i Vidrenjaka koji utiče u Ibar
stari Srbi otišli
Žirči pripada i zaselak Ruđe
danas:
Bošnjaci Šaljani (Šabanovići, Bejtovići, Hasovići), došli iz Šalje u S. Albaniji… “ali su – kažu stari ljudi 1 stalno govorili bošnjački”

Paljevo

nalazi se u dolini Paljevske rijeke lijeve pritoke Ibra; dijeli se na Donje i Gornje Paljevo
topografski nazivi ukazuju i na slavensko i na albansko porijeklo mjesta
Stari Srbi otišli iza 1800. g.
tada se doselili albanski Hoti
prvi je došao Šaban-Hota koji je doveo svoje rođake Marka, Kolju i Vuča
Marko je otišao u Kovače
Kolja u Gornje Paljevo
a Vučeta u Vučetski Crniš
od Kolje su u Gornjem Paljevu Bošnjaci Hoti – Musići, Demići, Hodžići
a od Hus-Bule koje je došao iz Crniša su BUlići u Paljevu (od hotskih Gegića)

Tutin

Leži s obje strane rijeke Vidrenjaka ispod brda Graca u sredini Štavičkog bazena
Tutin je naselje novijeg datuma
Ranije se ovo mjesto gdje je bila samo jedna vodenica zvalo Donja Dmitrova
U početku 19. vijeka vlasti iz Rožaja su to podigle kulu za stražu, a begovi Hamzagići su zasnovali novo naselje i u bilzini njega podigli džamiju
Još 1862. g. u Tutinu je bilo 7 kuća Hamzagića, kjoi su nešto kasnije doveli kovače iz Detana i naselili ih na desnoj strani Vidrenjaka
Prije 1912. godine i Balkanskih ratova, Tutin se sastojao od dvije mahale
1. Hamzagića na lijevoj i Kovačke (ciganske) na desnoj strani
Vrlo se sporo razvijao
sve do kraja 2. svjetskog rata
tada dobija sve institucije potrebne jednom srezu
tada se glavni dio naselja širio na desnoj strani Vidrenjaka
stanovništvo
Hamzagići – porijeklom od Kuča. Najbiliži su im rođaci Ganići i drugi Kuči iz Rožaja
imali su agaluke po Štavici kao i njihovi rođaci Rožajci
dakle, Hamzagici su u Tutin naselili Cigane kovace iz Detana
to su Habibovići od Habiba koji je živio 120 godina i ima 7 žena
nakon toga su dolazili službenici, zanatlije i trgovci
nakon 2. svjetskgo rata ovdje dolaze
Pantelići iz Duleba
i iz Mojstira
Kačapori iz Kačapora (Orlja)
Kačapori su inače Kuči
Veljovići iz Kočarnika
Ujkovići iz Crkvica
Nešovići iz Velikog Polja
Dazdarevići iz Godova
Kardovići iz Rožaja
Kurtagići iz Rožaja
Demirovići iz Delimeža
Belojice iz Bukovice
Martinovići iz Bijelog Polja
Zogići iz Crkvina
Sokolovići iz Kovača, Hočkovići iz Crniša, Bakići iz Devreća, Zečevići iz Popa, Savići iz Dobrinje, Staševići iz Popa, Kučukovići iz N. Pazara, Hoti iz Dolova, Klimente iz Lipice, Agovići iz Rožaja.
Tutinu pripada i nekoliko seoskih kuća koje su ranije ulazile u sastav sela Mitrove:
Eiići – došli iz Hercgovine
te srbi: Milosavljevići i Obradovići