Pismo prenosimo u cijelosti:
“Poštovani premijeru Rama,
Obraćam Vam se povodom jučerašnje odluke albanskog parlamenta da ne razmatra Rezoluciju kojom se prepoznaje i osuđuje genocid u Srebrenici.
Na početku ću Vas podsjetiti da je Međunarodni sud u Haagu ustanovio da je u julu 1995. više od 8.000 ljudi ubijeno, a protjerano je više od 40.000 osoba od kojih se mnoge nikad nisu vratile u svoje domove. Još uvijek tragamo za posmrtnim ostacima preko 1000 žrtava. Presude Međunarodnog suda u Haagu bez ikakve sumnje su ustanovile da je u Srebrenici nad Bošnjacima počinjen genocid. Žalosti me što vam to 2022. godine moram napominjati.
Radi se o stvarima koje ne smiju biti predmet političkih špekulacija ako zaista postoji politička volja da se genocid osudi Rezolucijom. Sudeći po Vašim izjavama u kojima priznajete genocid, ali i po izjavama lidera opozicije u Albaniji, politička volja postoji. Dužni ste stoga cjelokupnoj evropskoj te ponaosob albanskoj i bosanskohercegovačkoj javnosti objasniti zašto onda Rezolucija o osudi genocida nije uvrštena na dnevni red albanskog parlamenta.
Vaš lakonski način prebacivanja odgovornosti na opoziciju putem jednog tvita kojim ništa ne argumentujete posebno je ponižavajući kako za žrtve tako i za sve dobronamjerne ljude koji ne vide problem u osudi genocida kako privatnoj tako i institucionalnoj, ali vide problem u izgovorima da se to ne učini.
To me učvršćuje u razmišljanju da je Rezolucija poslužila za unutrašnjopolitička prepucavanja u vašoj zemlji. Da budem skroz direktna, prvi utisak koji mi se nametnuo, ali koji se nameće i cjelokupnoj javnosti je taj da problem leži u činjenici što je prijedlog došao od opozicione stranke. Želite spriječiti da njegova stranka u javnosti preuzme političke zasluge ako Rezolucija bude usvojena.
Podsjećam Vas, niko nije sprečavao da vaša partija predloži Rezoluciju i da bude usvojena jer imate većinu u Parlamentu. Niste to učinili i ljudska, moralna odgovornost, ali i minimum političkog razuma tražio je da na dnevni red stavite predloženu pa makar dolazila od Vaših najljućih oponenata. Ako ste imali neka neslaganja s njenim sadržajem, Parlament je bio mjesto na kojem ste ih trebali izložiti i postići potpuni konsenzus o tekstu Rezolucije.
Drugi utisak, koji je također opravdan, je taj da ste Rezoluciju odgodili (da li i odbili?) zbog vanjskopolitičkih planova Vaše vlade koji se odnose na Otvoreni Balkan i pregovore s Aleksandrom Vučićem. Dužni ste odgovoriti da li za vas postoji vanjskopolitički ustupak vrijedan ponižavanja žrtava genocida i, ako postoji, o čemu je riječ. Želim vjerovati da to nije slučaj.
Ono što je važno da znate, a čega, po svemu sudeći, niste svjesni je to da je institucionalna osuda genocida u Srebrenici kohezivni element svih snaga u odbrani demokratskih vrijednosti i najvećih dosega savremene civilizacije. Na suprotnoj strani su snage čiji je predvodnik Rusija. U kontekstu njihove agresije u Ukrajini i mogućnosti novog genocida u Evropi, tu se više ne radi samo o vrijednosnoj podjeli, već i o blokovskoj pa i rovovskoj. Genocid u Srebrenici je ono mjesto koje u toj podjeli Albaniju pozicionira više nego bilo šta drugo.
Iz mog izuzetnog poštovanja prema albanskom narodu, želim da se Albanija nađe na zapadnoj strani a ne tamo gdje je već bila za vrijeme Envera Hodže. Vaša odgovornost prema vlastitom narodu odlučit će o tome, a ona se ogleda i u vašoj odgovornosti prema narodu Bosne i Hercegovine, prije svega prema žrtvama genocida, njih 8372 i svima onima koji su s njima u rodbinskim i prijateljskim vezama.
Nadam se da će na julskoj sjednici albanskog parlamenta posvećenoj genocidu u Srebrenici biti usvojena Rezolucija o njegovoj osudi i da će svi zastupnici biti za nju, bez izuzetka. Iskreni odgovori na pitanja koja sam vam postavila vjerujem da tome mogu doprinijeti i da će zahvaljujući njima odnosi između BiH i Albanije ostati nesumnjivo prijateljski i na političkom nivou. Na nivou odnosa naših građana oni nikad nisu ni dovedeni u pitanje.“
Sabina Ćudić je pismo na albanskom i engleskom službeno poslala albanskom premijeru.
Razgovor o ovom članaku