Objašnjavajući za jedan bošnjački portal kako je došlo do, kako kaže, “bošnjakizacije Albanaca koji su doselili u Sandžak”, Hadžić je rekao da su neka albanska plemena oko 1700. godine naselila prostore Sandžaka i poprimila bošnjački identitet.
On daje odgovor na pitanje, zašto ta plemena nisu ostala ono što su bila, ili zašto ona nisu albanizirala mjesno stanovništvo, nego je proces bio obrnut.
“Činjenica je da su ta pridošla albanska plemena, dolazeći u Sandžak, zatekla brojnije slavensko-bošnjačko stanovnišvo i miješala se s njim. Tu je naravno došlo do međusobnog kulturnog prožimanja i utjecaja gdje je nadvladao slavensko-bošnjački element. I sve to bez upotrebe prisile i mirnim putem”, kaže Hadžić i dodaje:
“Zašto bi, npr. osmanski Turci kao tadašnja vlast, koja je jedina u svojoj državi mogla da primjenjuje silu, na svojoj jedinstvenoj državnoj teritoriji gdje je turski jezik bio službeni, i gdje je dominirala vjera islam, i gdje im etniciteti nisu bili važni, zašto bi preferirali slavenski nad albanskim identitetom, jezikom i nacionalnošću. Znači nije bilo nikakve potrebe za korištenjem sile radi bošnjakiziranja tih pridošlih albanskih plemena. Ali, čisto u naučnom smislu, bitno je razjasniti kako se faktički dogodio taj proces preobrata”.
Hadžić tvrdi da je bošnjakizacija Albanaca nastala putem jezika koji je, kaže, ovdje najglavnija odlika nacije.
“Naime, ako je turski jezik bio službeni državni jezik, zašto su ta novopridošla albanska plemena prihvatila drugi, manje važan i neslužbeni slavenski jezik, umjesto da prime turski jezik ?
Mogući odgovor glasi: ta novopridošla nomadska, stočarska, planinska plemena, su se odjednom našla u jednoj novoj kulturnijoj sredini, novom načinu života i rada, u sredini u kojoj su društveni odnosi bili na višem civilizacijskom nivou (trgovina, zanatstvo, škole-mektebi, vjerski život), ona su se jednostavno, kroz izvjestan period, asimilirala-utopila. Odnosno, kao slabija, bila su apsorbirana od svog, u svakom pogledu dominantnijeg bošnjačko-slavenskog okruženja”, kaže Hadžić.
—————————— ———
Erkin Daca
Razgovor o ovom članaku