Prostor bez stvarne zaštite
Nakon sloma Kraljevine Jugoslavije u aprilu 1941. godine, Sandžak je ostao bez stabilne državne vlasti. Administracije su se mijenjale, granice bile nejasne, a muslimanska sela izložena: četničkom nasilju, njemačkoj represiji, lokalnim obračunima, i potpunom izostanku sigurnosti.
U takvim okolnostima, opstanak često nije bio pitanje ideologije, već reakcija na neposrednu prijetnju životu.
Između četnika i nacista
Dva novija historiografska izdanja ponovo su otvorila ovu tešku temu:
- Muslimani u Ravnogorskom pokretu i jedinicama JVuO 1941–1945 autora Salih Selimović, koje razmatra učešće dijela muslimana u Ravnogorskom (četničkom) pokretu, naglašavajući motive koje autor vidi kao političke i identitetske.
- Ratnici sa granice. Staroraški muslimani u nemačkoj vojsci, SS-u i policiji (1941–1945) autora Milutin Živković, koje se bavi saradnjom dijela muslimana Sandžaka sa njemačkim vojnim i policijskim strukturama, oslanjajući se na obimnu arhivsku građu.
Obje knjige govore o realnim pojavama, ali problem nastaje onda kada se ti primjeri izvlače iz konteksta masovnog terora kojem je bilo izloženo muslimansko stanovništvo Sandžaka.
Ono što se često prešućuje
U mnogim narativima ostaje u sjeni činjenica da je:
- Sandžak bio meta projekata etničkog čišćenja, posebno od strane četničkih formacija;
- masovni zločini u Bihoru, na Pešteri, u sjeničkom i novopazarskom kraju stvorili ambijent u kojem je neutralnost bila gotovo nemoguća;
- veliki broj odluka donesen pod prijetnjom oružja, a ne kao slobodan politički izbor.
U tom smislu, kolaboracija, taktička saradnja ili naoružana neutralnost često su bile strategije opstanka, a ne ideološka opredjeljenja.
Sandžak kao granična zona opstanka
Sandžak nije bio centar moći niti kreator ratne politike. Bio je: tampon-zona, granični prostor, i često poligon za demonstraciju nasilja.
Lokalno stanovništvo nije odlučivalo o velikim strategijama – ono je svakodnevno tražilo odgovor na pitanje kako preživjeti do sutra.
Zašto je potreban oprez?
Razmatranje ove teme bez konteksta: vodi ka relativizaciji zločina nad muslimanima, proizvodi narative koji krivicu prebacuju na žrtvu, i otvara prostor za savremene političke manipulacije.
Zato je nužno da svaka ozbiljna analiza u središte stavi strukturalno nasilje i asimetriju moći, a ne samo pojedinačne slučajeve.
Historija koja traži kritičko čitanje
Sandžak između četnika, nacista i opstanka nije historija opravdavanja, već historija ekstremnih okolnosti. Ona zahtijeva: kritičko čitanje izvora, poređenje različitih narativa, i jasno razgraničenje između zločina, kolaboracije i prisilnog opstanka.
DardaniaPress.net će nastaviti da ovu temu obrađuje analitično i odgovorno – jer bez pune istine nema ni sjećanja, ni pravde
Discussion about this post