Odbor za vanjske poslove Kongresa Sjedinjenih Američkih Država načinio je značajan institucionalni korak u pravcu međunarodnog adresiranja sistemske diskriminacije Albanaca u Republici Srbiji, posebno u općinama Preševo, Bujanovac i Medveđa. Usvajanjem prijedloga zakona kojim se od State Departmenta traži izrada sveobuhvatnog izvještaja o položaju albanske zajednice, pitanje Preševske doline dobija novu težinu u američkoj vanjskopolitičkoj agendi.
Odbor za vanjske poslove Kongresa SAD-a glasao je za pokretanje prijedloga zakona kojim se od državnog sekretara zahtijeva priprema sveobuhvatnog izvještaja o tretmanu Albanaca u Preševskoj dolini od strane vlasti u Srbiji.
Prijedlog zakona sponzorirao je republikanski kongresmen Keith Self, koji je naglasio da su Albanci u ovom regionu i dalje izloženi diskriminaciji, posebno kroz praksu tzv. pasivizacije adresa.
Prema njegovim riječima, izvještaj Helsinškog odbora za ljudska prava iz 2021. godine upozorio je da Srbija putem administrativnih mjera može sprovoditi oblik etničkog čišćenja nad albanskim stanovništvom.
Potpredsjednik Odbora, Gregory Meeks, izjavio je da izostanak odgovornosti vlasti Srbije za zločine počinjene nad etničkim manjinama, uključujući Albance, i dalje predstavlja prepreku trajnom miru u regionu.
Na odluku Odbora reagovao je i jedini albanski poslanik u Skupštini Srbije, Shaip Kamberi, koji je istakao da je dugogodišnja politička borba sada institucionalno okrunjena.
Predsjednica opštine Preševo, Ardita Sinani, ocijenila je ovu odluku kao jasnu poruku Beogradu da nepravda nije trajna.
Prijedlog zakona nakon razmatranja u odboru ide na glasanje u Predstavnički dom, potom u Senat, a zatim na potpis predsjedniku SAD-a.
Zakonom se traži razmatranje ključnih pitanja, uključujući pasivizaciju adresa, ograničenja upotrebe albanskog jezika u javnim institucijama, diskriminaciju u obrazovanju, nepriznavanje diploma sa Kosova te nedostatak školskih udžbenika na albanskom jeziku.
Pasivizacija adresa podrazumijeva brisanje građana sa registrovanih prebivališta, što za posljedicu ima gubitak državljanstva i osnovnih građanskih prava, uključujući pravo glasa, zdravstveno osiguranje, penziju i zapošljavanje.
Usvajanje ovog prijedloga zakona u Odboru za vanjske poslove Kongresa SAD-a predstavlja snažan politički signal da se stanje ljudskih i manjinskih prava Albanaca u Srbiji više ne posmatra kao unutrašnje pitanje Beograda, već kao dio šireg međunarodnog nadzora. Time se otvara prostor za veći diplomatski pritisak, ali i za institucionalnu odgovornost Srbije u pogledu poštivanja osnovnih demokratskih i građanskih prava albanske zajednice u Preševskoj dolini.
Discussion about this post