Na području općina Novi Pazar, Tutin i Sjenica, kao i u dijelu prijepoljske opštine, u predškolskim ustanovama, osnovmim i srednjim školama kompletnu nastavu na bosanskom jeziku pohađa 16.790 učenika, potvrđeno je iz Bošnjačkog nacionalnog vijeća povodom 21. februara, Dan maternjeg jezika i Dan školstva na bosanskom jeziku u Sandžaku.

Kao izborni nastavni predmet za učenike osnovnih škola Bosanski jezik je uveden u školama u Novom Pazaru, Tutinu, Sjenici i jednim dijelom u Prijepolju 2009. godine.

Cjelokupna nastava na bosanskom jeziku u osnovnim školama na području regije Sandžak u Srbiji počela je da se uvodi 21. februara 2013. godine i taj datum je Bošnjačko nacionalno vijeće (BNV), kao zvanično predstavničko tijelo Bošnjaka u Srbiji, proglasilo kao Dan školstva na bosanskom jeziku u Sandžaku.

U Novoj Varoši, Prijepolju i Priboju, gradovima gdje su Bošnjaci u manjini, još nije uvedena nastava na bosanskom.

Prvi javni čas bosanskog jezika u Sandžaku održan je 20. oktobra 2004. godine u OŠ “Ibrahim Bakić”, u Ljeskovi, općina Tutin. To je bio prvi čas bosanskog jezika na području Sandžaka, od zabrane upotrebe tog jezika 1907. godine.

Bošnjačko nacionalno vijeće (BNV) u okviru obilježavanja 21. februara – Dana maternjeg jezika/Dana školstva na bosanskom jeziku u Sandžaku organizuje sastanak sa direktorima obrazovno-odgojnih ustanova, te podjelu lektira za nastavu na bosanskom jeziku školskim bibliotekama u Sandžaku.

– Srbija se ratifikacijom Povelje 2006. godine obavezala da štiti sve manjinske jezike

Na Međunarodni dan maternjeg jezika 21. februar, srbijansko Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog želi da ukaže na važnost njegovanja maternjeg jezika, kako većinskog naroda, tako i jezika nacionalnih manjina.

Kako se podsjeća, vođena idejom da posredstvom još jednog međunarodnopravnog akta, posvećenog zaštiti i unaprjeđenju manjinskih jezika, doprinese zaštiti i očuvanju multikulturalizma i višejezičnosti u Srbiji i Evropi, Republika Srbija je 2006. godine pristupila Evropskoj povelji o regionalnim ili manjinskim jezicima Vijeća Erope.

“Ratifikacijom Povelje Srbija se obavezala da štiti sve manjinske jezike koji se tradicionalno koriste na našoj teritoriji.Manjinski jezici koriste se u obrazovanju, medijima, upravnim i sudskim postupcima, ekonomskom, društvenom i kulturnom životu”, ističe se iz Ministarstva.

Svjesna značaja obrazovanja na maternjem jeziku u kontekstu očuvanja jezika nacionalnih manjina, Republika Srbija obezbeđuje, kako se dodaja ovim povodom,osim na srpskom jeziku, cjelokupno obrazovanje na maternjem jeziku na još osam jezika: albanskom, bosanskom, bugarskom, mađarskom, rusinskom, rumunskom, slovačkom i hrvatskom.

Osim toga, još osam jezika se izučava u okviru nastavnog predmeta Maternji jezik sa elementima nacionalne kulture: bunjevački, vlaški, makedonski, njemački, romski, slovenački, ukrajinski i češki jezik. Oko 60.000 djece pohađa nastavu na manjinskim jezicima na svim nivoima obrazovanja.

Pravo na informisanje na jeziku nacionalne manjine se ostvaruje putem štampanih i elektronskim medija. Na manjinskim jezicima se izdaju novine, časopisi, publikacije, zbornici, a elektronski mediji emituju programi na jezicima nacionalnih manjina.

U Republici Srbiji je u službenoj upotrebi, pored srpskog jezika, još 12 jezika nacionalnih manjina (albanski, bosanski, bugarski, bunjevački, mađarski, makedonski, rumunski, rusinski, slovački, hrvatski, crnogorski i češki) na cijeloj teritoriji 42 jedinice lokalne samouprave, osim toga vlaški i romski jezik su u službenoj upotrebi u pojedinim naseljenim mjestima.

Generalna skupština UNESKO 1999. godine proglasila je 21. februar za Međunarodni dan maternjeg jezika, kao sjećanje na studente koji su 21. februara 1952. godine ubijeni u Daki u Istočnom Pakistanu, jer su protestovali zbog toga što njihov maternji jezik nije proglašen za zvanični.

UNESKO ukazuje da je jezička raznolikost sve ugroženija i da preko 40 procenata svjetskog stanovništva nema pristup obrazovanju na jeziku koji govori ili razumije.

Izvor: Behar TV