U javnim raspravama o porijeklu balkanskih naroda često dominiraju emocije i političke interpretacije. Međutim, naučni izvori iz različitih perioda nude složeniju i objektivniju sliku.
Jedan od takvih izvora jeste studija „Etnogeneza Južnih Slovena” srpskog etnologa Tatomira P. Vukanovića, objavljena 1974. godine u Serbia. U ovom radu autor obrađuje historijsko porijeklo južnoslavenskih naroda, uključujući i Montenegro.
Šta autor piše o Crnogorcima?
U dijelu posvećenom Crnogorcima, Vukanović navodi:
„Srednjovjekovno slovensko stanovništvo u crnogorskim zemljama, u prvim fazama svoga razvoja, temelji se ponajviše na etnogenezi sa ilirskim plemenima ovih krajeva.”
Također dodaje da su se u crnogorski narod tokom historijskog razvoja utkale i druge etničke i stočarske balkanske skupine.
Kulturno naslijeđe prema autoru
U istoj studiji navodi se da se u materijalnoj kulturi, običajima i vjerovanjima savremenih Crnogoraca čuvaju brojni elementi ilirskog naslijeđa, preneseni kroz duge historijske procese.
To ne isključuje slavensku komponentu, već pokazuje da je etnogeneza složen i višeslojan proces.
Spominjanje arbanaškog/albanskog elementa
U drugim dijelovima rada autor spominje i arbanaške utjecaje u pojedinim historijskim plemenima Montenegro, povezujući ih s procesima etničkog miješanja kroz stoljeća.
Zašto je ovaj izvor važan?
Ova studija je značajna jer:
napisao ju je srpski autor
objavljena je 1974. godine, prije savremenih identitetskih polemika
koristi jezik klasične etnologije svoga vremena
priznaje složenost porijekla balkanskih naroda
Zaključak
Cilj pozivanja na ovaj izvor nije negiranje bilo koga, već pokazivanje da je i dio srpske literature priznavao kako identiteti na Balkanu nisu jednostavni ni linearni.
Ozbiljna historija ne gradi se sloganima, već izvorima. A izvori često govore jasnije od polemika.
Discussion about this post